Bačić najavio "popravni rok": Legalizacija bespravne gradnje i za one koji su "zakasnili"

Time će se omogućiti tzv. "popravni" rok za vlasnike koji nisu iskoristili prethodnu priliku, unatoč tome što je zakonski rok za podnošenje zahtjeva istekao 30. lipnja 2018. godine.

Iz Bačićeva ministarstva za Večernji list su potvrdili kako će se tim zakonskim izmjenama ukinuti upravo taj rok, čime će se stvoriti mogućnost za ozakonjenje objekata koji su iz različitih razloga ostali nelegalizirani.

Ministar, međutim, tvrdi da se ne radi o novoj legalizaciji, nego o "ispravku" za one koji ranije nisu reagirali.

Legalizacija samo za objekte izgrađene do 21. lipnja 2011.

Tijekom prethodnog velikog vala legalizacije temeljem zakona iz 2012. godine, podneseno je oko 800 tisuća zahtjeva, od kojih je riješeno oko 700 tisuća. I tad je omogućeno ozakonjenje objekata temeljem posebne dokumentacije, uključujući geodetski elaborat i dokaze o vlasništvu, pa čak i za objekte na poljoprivrednim zemljištima izvan zaštićenih zona.

Sad predložene izmjene ponovno omogućuju legalizaciju samo za objekte izgrađene do 21. lipnja 2011., pod uvjetom da su vidljivi na zračnim snimkama iz tog razdoblja.

Ilegalni objekti sagrađeni nakon tog datuma ostat će nelegalni i podložni uklanjanju. Legalizacija neće biti moguća ni za gradnju na pomorskom dobru, u parkovima prirode, infrastrukturnim koridorima, na državnom, šumskom i vodnom zemljištu.

Stručna javnost i građani nezadovoljni

Iz ministarstva navode da će novi zakon biti donesen do kraja godine, a uvjeti će biti slični onima iz zakona iz 2011., 2012. i 2017. godine.

Iako Vlada naglašava da je riječ o ispravljanju prethodnih propusta, dio stručne javnosti i građana koji su ranije poštovali rokove i uredno platili sve troškove, izražava nezadovoljstvo. Smatraju da se ovakvim pristupom potkopava povjerenje u zakonodavni sustav i šalje poruka da se nepoštivanje pravila dugoročno isplati.

Hrvatska se s problemom bespravne gradnje suočava još od Domovinskog rata i početka privatizacije, osobito u primorskim i urbanim područjima.

Uzroci uključuju nedostatak nadzora, ratna razaranja, povratak izbjeglica, kao i nered u vlasničkim odnosima i prostornim planovima, što je stvorilo veliku sivu zonu u gradnji i ozbiljno narušilo prostor, posebno duž jadranske obale.